E mafai e tagata solitulafono i luga o le upega tafailagi ona faaaoga ‘bots’ e so’ona fa’asalalau ai imeli pepelo, o faila leaga, taufaasese, gaoi mea tau i isi tagata, osofai komepiuta, ma faamalosia osofaiga a le DDoS (distributed denial os service).
E mafai ona e iloa i isi taimi ua a’afia se komepiuta pe a tuai lana galue. Afai o le tulaga lena, ia faaaoga ‘scans’ a le o lena, ia faafesootai se isi e lava lona silafia i mea tau tekonolosi (IT professional.)
Pe faapefea ona avea lau komepiuta ma vaega o le botnet?
E mafai ona avea se komepiuta ma vaega o le botnet, i auala e pei lava o le aafia i faila leaga (malware):
- E ala i le tatala o (attachments) o se imeli o lo’o iai ni polokalame ua faaleagaina e pei o le‘Trojan horse’(e afifi mai o se meaalofa, ae o loo iai mea e faaleagaina ai lau komepiuta i totonu). I le vaega la lea, o le ‘Trojan’ e mafai ona mou pe a ua faaleagaina lau komepiuta, pe tumau ai pea foi, e faafou ma faaleaga atili nisi polokalame.
- E ala i le asiasi i ni nofoaga (sites) ua uma ona fa’aleagaina. E ono tupu pe a kiliki i fesootaiga le lelei o i imeli ma faasalalauga i luga o le upega tafailagi.
- E ala i fesootaiga a le komepiuta a lea tagata i lea tagata (P2P) poo faila ua uma ona faaleagaina, poo le upega tafailagi foi.
O mea e ono tutupu
- O le faaleagaina atoa o au komepiuta, ma iu ai ina maua e tagata mea tau ia te oe ma au fesootaiga.
- E ono faaaogaina au komepiuta mo le soona faasalalauina o le mau imeli e leai ni aoga.
- E ono faaaogaina au komepiuta e faasalalau ai faasalalauga le aoga.
- E ono faaaogaina au komepiuta mo le ‘kiliki taufaasese’ e ulufale ai i isi nofoaga e amata ni fesootaiga pepelo e aunoa ma lou iloa.
- E ono faaaogaina au komepiuta i le DDoS (distributed denial of service) e:
- lafo ai ni mau manaoga se tele i se ‘server’ina ia matua faatumu i imeli le aoga, ma iu ai ina le aoga e auauna pe ‘serve’ mo imeli tatau….poo le
- So’ona faatupu ni mau valaau (le aoga) se tele i se tagata.
Malupuipuia o lau faalapotopotoga.
- Ia faaaoga faila e iloga le puipuia i luga o le upega tafailagi mo mea e manaomia e lau faalapotopotoga ma ia faafouina pea.
- Aveese se polokalame tuai o lo’o puipuia ai lau komepiuta ae le’i suia se isi polokalame fou.
- Aua le tatalaina se faila mai se imeli e te le iloa le tagata e aumai ai, e te masalomia, pe e te le faatuatuaina foi.
- Aua le kilikiina se fesootaiga mai se imeli e te le iloa le tagata e aumai ai, e te masalomia, pe e te le faatuatuaina foi.
- Manatua, e oo lava i imeli mai tagata ma o latou tuatusi ua e iloa ma faatuatuaina, e ono taufaasese lava pe afai ua faaleagaina e imeli taufaasese poo tuatusi foi ua faaaoga e tagata solitulafono.
- Ia faaeteete pe a faaaoga devices e faapipii iai USB (e pei o memory sticks, external hard drives, MP3) aua o le tele lava, latou te tauavea faila ua faaleagaina.
- Ia faaeteete pe a faaaoga CDs/DVD aua e ono iai foi ni polokalame ua faaleagaina.
- Aua le tatalaina ni faila mai kamupani e kilivaina faila mai i nisi fesootaiga (web – based digital file delivery) e pei o le Hightail (sa igoa i le YouSendIt) ma le (Dropbox) aemaise pe sa kopi mai i se (source) po’o se amataga e te le iloaina, e te masalomia, pe e te le faatuatuaina foi.
- Ia ki le vaega o lau komepiuta e puipuia ai au imeli e pei o le Word ma le Excel i le Mocrosoft Ofiice.
- Ia faatau au faila mai i kamupani ua iloga ma lelei ma ia faamautinoa le faafouina pea.
- Ia matua faaeteete pe a kopi ni faila mai i faila kopi fua.