English

Faatauina o oloa ma auaunaga i luga o le upega tafailagi

O le faatauina o oloa ma auaunaga i luga o le upega tafailagi, o se auala ua faia e nisi faalapotopotoga, ina ia aua nei tele ai ni feuiaiga poo tupe e totogi ae lelei ona faatino. E manaomia le faatuatuaina o lenei auala ma ni tupe e totogi (investment) i mea nei: O le galueaina faatasi  (system) o le galulue faatasi o vaega eseese e tusa ma o latou tiute taitasi (configuration), o le ofi lelei o se vaega se tasi i le mea atoa (integration) ma le lagolagoina o tagata taitoatasi o i le system (change management). E eseese manatu o e atamamai i ia mea pe o le a le umi e maua ai se ‘return’ mo le ‘investment’ lea. O le tele lava o pisinisi e alu alu lelei, e faavae lava i le talitonu atoatoa, ae peitai, o pisinisi e manaomia le faatauina o oloa ma auaunaga i luga o le upega tafailagi, e iai le mea fa’aopopo, o le malupuipuia (security). O le tele o faalapotopotoga e le faaaogaina le ‘eProcurement’ leaga fai mai i latou e tele faafitauli e tutupu mai ai.

O le mea taua la, ia matua lelei ma faamaoni le faatinoga o galuega (ma usitai uma tagata i tulafono ua faataatitia) pe a o’o mai loa i le mataupu lea o le malutia i luga o le upega tafailagi. Afai e leai tulaga ia, o le a feiloai lau faalapotopotoga ma ni faafitauli se tele….e faapea foi i isi o loo outou faipa’aga ma isi o loo aafia i a outou feutana’iga.

O mea e ono tutupu

  • le tu’u’ese’ese o data i ‘databases’ eseese, e ono aafia ai faalapotopotoga ua faipa’aga atoa ai ma nisi nisi tagata poo faalapotopotoga ua aafia i le system lenei.
  • A faasoa loa data i luga o le imeli poo le upega tafailagi, e ono aafia faalapotopotoga ua faipa’aga pe a osofaia e tagata e le tatau ona iloa mea o i imeli, e i’u ai ina faaseseina, fa’amata’uina, faaleagaina faila , gaoia faila, osofa’ia faila, fa’afefeina mo ni tupe, solia o konekarate, ma le tauvalea ai o le faalapotopotoga.
  • le a tele atu le aafia pe a faapipii mai foi isi faalapotopotoga i la outou faigapa’aga.

O le malutia o le faatauina o oloa ma auaunaga i luga o le upega tafailagi.

O le mea taua i le faaaogaina o le tekonolosi i le faatauina o oloa ma auaunaga, o le malosi o information tau i le puipuia ma le malutia o faiga faatekonolosi i totonu o le faalapotopotoga. E tatau ona e manatua o nisi tou te fefaataua’i, e ono tutusa pe le tutusa foi a outou faiga e uiga i le malupuipuia o lea vaega, o lona uiga e tatau ona siaki o latou tala’aga i le taimi o la outou faigapa’aga, e pei foi o tagata taitoatasi o loo ulufale mai i se fefaataua’iga faatekonolsi ma lau faalapotopotoga.

O lou tiute faatagata faatau atu pe faatau mai, le faamautinoa lelei, o lelei le puipuiga o le faiga o fefaataua’iga, ma o lelei foi tagata faigaluega.

E tatau foi ona e vave faamautinoaina le iai, le natura, ma le tulaga o le malupuipuia (pe a iai) ma ia e feutanai i mea e te manatu e lelei, ma o iai i totonu o le faasologa o fefaatauaiga (supply chain). O pa’aga tetele e ono malolosi a latou tulafono ae e mafai ona suia e tusa ai ma le tele, poo le natura foi o lau faalapotopotoga i le supply chain.

E mafai ona e maua le tulaga e te manao ai – ma fuafua au pa’aga o loo outou galulue faatasi – i totonu lava o la outou faalapotopotoga, pe aumai foi se isi mai fafo. O le fautuaga e avatu i fafo e fesoasoani ai ia te oe e vaavaai lelei vaega o loo le lelei ma su’e ai se fesoasoani mo vaega na.