English

Faila poo faatonuga e faaleaga ai se komepiuta

O le upu ‘malware’ e faasino lea i ni faila poo ni faatonuga e ofi ai se tagata i se komepiuta poo se isi device, faaleaga a latou polokalame, ao mai information aoga ma taua, pe sipai ai foi i le tagata o loo faaaogaina le komepiuta.

O faila leaga e taatele

Vairusi

O le vairusi o se faila leaga e tusia ina ia faaleaga ai se tagata pe fai ai foi se isi soligatulafono. O isi vairusi e iloa lelei lava, ae o nisi, e le iloa aua o la e galulue i tua atu. E tele ituaiga vairusi. O le ‘worm’ e salalau mai i le tasi komepiuta i le isi, seia soo uma lava fesootaiga. O le ‘Trojan horse’ poo le ‘Trojan’ o se polokalame e peiseai e le leaga, ae o loo faalafi uma ai i totonu mea leaga (malicious functions). E ono taunu’u se vairusi i totonu o lau device a ala mai i se ‘Trojan’ ma e mafai ona faateleina e ia o ia, ma alu atu ai foi i se isi device ‘worm’ ma nofo ai o se sipai.

Faila sipai

O faila sipai (spyware) o se ituaiga vairusi e faia mo le gaoiga o information, ma galuega o loo e faia i lau komepiuta poo se isi device. O tagata latou te faia nei faila, e tele mea leaga ua latou fuafuaina, aemaise lava o le taufaasese ina ai maua mai tupe, poo mea tau ia te oe. E mafai ona latou faia mea eseese e pei o faasalalauga e te’i lava ua oso mai i luga o lau komepiuta, seia o’o lava i le gaoiga o ‘log-in details’ o lau tusitupe e ala i le pu’eina o ata o sites e te o’o iai, faapea foi ki e te faaaogaina (keylogger). E mafai ona faatele e le ‘spyware’ ia lava (self-replicating). O le spyware ua amata ona taatele i vaitaimi nei, o le RAT (Remote Access Trojan) e matua pulea ai e le tagata taufaasese poo se isi tagata solitulafono, au devices uma ua aafia i le vairusi, e pei lava o ia e ona uma ia devices. E aofia ai le ki o se mea pu’eata o le ‘web’ (web cam) ma tilotilo i mea o fai a le tagata e ona le komepiuta.

O le tapa o se tupe poo se isi mea, e tatala ai lau komepiuta (Ransomware)

O le  ‘ransomeware’ o se faiga leaga e faifai malie ae matua leaga le iuga, e pei o le ‘loka’ mai e tagata solitulafono o lau komepiuta poo se isi device, ae tapa se tupe poo se isi mea mai ia te oe, e ‘tatala’ ai. O loo faamatala uma atu mea e uiga i le Ransomware i le site lea here.

O isi ituaiga faila leaga e ta’u o ‘rootkits’, ‘dishonest adware’, ma le ‘scareware’

E faapefea ona aafia devices?

E osofai e nei faila leaga (malware) lau komepiuta ma isi devices i auala nei:

  • le tatalaina o ‘attachments’ o imeli ua aafiae pei o faila .exe
  • le tatalaina o faila e kiliva mai i kamupani e faaogaina websites (web-based digital file delivery) e pei o le HighTail (sa igoa i le YouSendIt) ma le Dropbox.
  • le asiasi i websites ua faaleagaina a latou faila (ona o se faasinoga taufaasese i imeli ma isi ‘posts’).
  • le asiasi i le initaneti ae e te le o iloa faila ua faaleagaina (o se faataitaiga o le worm).
  • faila e faaaoga i tusitusiga ma ‘spreadsheets’.
  • devices e faaaoga ai USB (e pei o memory sticks, external hard drives, MP3 players, ma mea pu’e ata.)
  • CDs/DVDs.

O le Malware, e mafai ona tupu ai ni mea e sili ona ogaoga e pei o le:

  • gaoia o mea tau ia te oe
  • taufaasese
  • soli mai ma faaleaga mea na o oe e te iloa
  • gaoia / tapeina ma le faaleaga o au data
  • le usitai i tulafono mo le puipuiga o au data
  • le tuai ai ona galue o lau komepiuta poo le faaleagaina foi.

O faila mo puipuiga i luga o le initaneti.

E matua taua le faafou o faila puipui o komepiuta (anti-virus  / anti-malware) ina ia atoatoa lelei le malupuipuia. E miliona ma miliona ituaiga malware e maua i lea tausaga ma lea tausaga, ae le taulia ai ituaiga eseese o iai nei. E tofu lava ma ‘signatures’ poo mea e iloa ai  e tagata e faia faila (software manufacturers) ona fai ai lea o ni faafouga (updates), ina ia aua nei aafia ai lau komepiuta.

O le tele o faila poo software mo puipuiga, latou te kopiina nei faila ua faafou poo ‘updates’ (e ta’ua i nisi taimi o ‘definitions’) ma e mafai ona faaaoga pe a e i luga o le initaneti, ma ua totogi lau tupe totogi i tausaga uma (annual subscription). E puipuia ai oe i soo se osofaiga fou.

E su’esu’e pe ‘scan’ e faila ia vairusi i auala eseese:

  • e su’esu’e imeli mo vairusi o pipii mai ai (attachments)
  • e vaavai faila i le taimi e tatala pe fai ai, ina ia mautinoa e le o aafia.
  • e su’esu’e faila o i lau komepiuta mai lea taimi i lea taimi. O isi faila latou te su’esu’eina devices i USB e pei o (memory sticks, external hard drives, MP3 players) i le taimi e faapipii ai. O isi foi latou te faailoa mai websites e masalomia e le lelei.

E le puipuia oe e faila puipui a le initaneti i mea nei:

  • imeli le aoga e sau faatasi i le taimi e tasi (spam)
  • se isi lava ituaiga soligatulafono e fai i luga o le initaneti e le lavea ai le malware.
  • se tagata e taumafai e osofai lau komepiuta i luga o le initaneti

O faila puipui a le initaneti e le galue pe a tape le initaneti, pe le faafouina foi faila e teteeina vairusi (virus signatures).

Filifiliga o faila puipui mo le initaneti

E fua lava faila puipui (mo le initaneti) i le tele o lau kamupani.

E iai foi ituaiga eseese e te filifili ai poo a faila e te manao e faatau:

  • faila anti-virus poo anit-spyware emasani ona faatau atu tuufaatasi pe taitasi foi. O le tele lava o kamupani e faatauina atu nei faila, e faatau sa’o atu lava polokalame e su’e ai vairusi, ae iai foi ma isi faila faatau faatasi, e puipuia atoa ai au komepiuta i soo se itu e pei o  (firewall, spam filtering, anti – spyware controls ma internet content filters). O antivirus ma antispyware faatau faatasi, e taugofie ma e soo se kamupani lava latou te gafatia. O ni faila faatau faatasi e tatau lava ona iai uma mea e puipuia ai au komepiuta, devices feaveai, ma mea e manaomia i fesootaiga a le kamupani, ma tete’e ai i osofaiga mai fafo. E laititi ai foi le tupe totogi nai lo le faatau eseese o faila taitasi.

Ia vaai lelei ni faila e faigofie ona faapipii, faigofie ona toe faafou, ma lelei ai pulega o le kamupani e ala i le faaaogaina o devices eseese.

  • faila maua fua mo le puipuiga o le initaneti.

E iai faila maua fua (antivirus/antispyware) o isi faila e aoga mo galuega faapisinisi. O nei ‘faila maua fua’ e tele lava o faila e manao le tagata e faia faila (manufacturer) e toe faafou i le lumanai. O lona uiga e iu lava ina toe totogi se tupe i le lumanai. O le puipuiga a nei faila e tai tutusa ma le faila e te totogiina, ae e iai ni itu e le o’o iai e pei o ni fesoasoani i itu tau ‘limited technical support’ ma e le mafai ona  galulue i nisi vaega e pei o ‘full scans’.

  • E aofia ai faila a le ‘Windows Defender’ ma e (fuafua i le numera o tagata latou te faaogaina), e faapena foi le Windows 10, Windows 8, Windows 7 ma le Windows Vista. O faila ia a le Microsoft na fuafua mo le puipuia, aveesea, ma le suia o polokalame ua aafia, ina ia le mafai ona toe galue (quarantine). Na igoa muamua lenei kamupani i le Microsoft AntiSpyware.

O isi kamupani e faia komepiuta, e faatau sa’o mai lava le komepiuta faatasi ma faila puipui. E pule lava oe pe e te manao i faila puipui pe leai, ae a e manao ai, aua nei galo na e join pe ofi iai i totonu ma totogi le tupe (subscribe) pe a uma le taimi e faaaoga fua ai nei faila, a ua totogi mo le faafouina pea. Ia siaki faatonuga a kamupani e faatau mai ai faila, pe a faaaoga faatasi faila e lua, ae eseese kamupani e aumai ai, aua e ono faaleaga uma ai ma le aoga.

O fea e aumai ai faila puipui o le initaneti?

O faila puipui o le initaneti e maua mai i websites a kamupani e faatau atu ia faila, fale faapitoa e faatau ai mea tau komepiuta, o faleoloa ma luga o le upega tafailagi. A e faatau i se faleoloa, e masani ona ‘load’ se disk ma kopi mea fou (updates) i luga o le initaneti pe a fai iai. A faatau i le upega tafailagi, e kopi mai ai lava ma updates fou. E maua fua foi faila mo le initaneti mai i isi auaunaga e pei o Internet Service Providers (ISPs) ma faletupe. E mafai foi ona kopi mai faila maua fua mai le initaneti, ae ia mautinoa o se website e malupuipuia.

O le malupuipuia mai i le Vairusi ma faila sipai (spyware).

E ese mai i faila puipui mo le initaneti, matou te fautua ma faailoa atu nisi auala e puipuia ai au komepiuta, devices feaveai, ma fesootaiga mai vairusi ma spyware. E sili le puipuia nai lo le togafitia.

  • Ia faaeteete i le faaaogaina o USB (memory sticks, external hard drives, MP3 players) aua o ni auala taatele ia mo le fe’avea’iina o le vairusi.
  • Ia faaeteete i le faaaogaina o CDs/DVDs aua e ono iai foi vairusi.
  • Aua le tatalaina ni faila e kiliva mai i kamupani e faaogaina websites (web-based digital file delivery) e pei o le HighTail (sa igoa i le YouSendIt) ma le Dropbox sa kopi mai i se tagata poo se website e te masalosalo, pe e te le talitonu iai.
  • Ia faaola ‘macro protection’ i le Microsoft Office’ e pei o le Word ma le Excel.
  • Ia faatau ni faila lelei mai i ni kamupani ua iloga.
  • Ia matua faaeteete pe a kopi ni faila e maua fua.

Lisi o upu

USB

Universal Serial Bus: o se auala e feso’ota’i ai komipiuta ma isi vaega i le autafa e pei o le vaega sefe, mea e tusitusi ai ma mea ta’alo o le MP3.

Trojan

O lipinevaivai e pei o foliga o se polokalame moni, ae o lo’o nanā ai se vaega e fa’aleagaina. O le upu lenei e sau mai le Solofanua mai Troy e ta’utau’a I le tala fa’asolopito Eleni.

Spyware

O vaega autilo e mafai ona maitauina le faatinoga o se tagata ma e saili ai faamaumauga faalilolilo.

MP3

O le tekonolosi e mafai ai ona sefe faila fa’alogologo, ae maise mo musika ma fa’alogologo.

Malware

O lipinevaivai e fa’aaoga pe amataina e tagata fa’aleaga komipiuta e fa’aleaga ai le fa’aaluina o le latou komipiuta, e tuufaatasi ai faamaumauga, pe maua ai ni avanoa mo komipiuta fa’alilolilo. O le fa’apu’upu’u mo le fa’aupuga ‘lipinevaivai leaga’.