English

O le faaaogaina o le social media (fesootaiga ma isi tagata i luga o le upega tafailagi)

O le itulau lenei e talanoa atu ai i le social media – e pei o le asiasi i social sites masani – ma lo latou faaaogaina aoga i le faiga o le pisinisi.

O faafitauli e masani ona tutupu mai i le social media, e ala ona tutupu ona o le fesootai fua i le anoano o tagata e te le iloaina, o lona uiga e te le o mafai foi ona pulea ia fesootaiga

O mea e ono tutupu

  • o le faailoa ai fua o mea e le tatau ona iloa e nisi e oe, o tagata tou te faigaluega, o tagata e faatau mai i le tou kamupani, o au uo, ma tagata tou te fesootai.
  • o le faailoa atu o mea e le tatau ona faailoaina ona o le fia maua o se tupe, o le taufaasese, o le ta’uleagaina o lou igoa, o le tauleagaina foi o le igoa lelei o oe poo lau kamupani.
  • o le faafefeina o oe, o le mulimulitai mai ia oe, o le lamatia o oe, ma isi sauga faapena, e fai e tagata leaga.
  • o lou faia o le amio leaga o le taufaafefe, mulimulitai i isi, lama ma saua i isi tagata.
  • o lou maua ai o mea e le talafeagai e ala i fesootaiga e aumai i tweets ma posts.
  • o imeli taufaasese e aumai i social sites, o loo faaosoosoina oe e te ulufale i websites taufaasese.
  • o fesootaiga mai i tagata tou te faigaluega, o tagata e faatau mai i lau kamupani. o tagata sapalai, o uo ma isi, ina ia e ulufale i websites taufaasese ma le talafeagai.
  • o tagata taufaasese, o tagata gaoi i au mea totino, ma tagata e osofaia au faila, o le a ulufale faamalosi mai i lau account poo lau itulau.
  • o le ulufale mai o faila ua faaleagaina e ala i attachments ma ata.

O le malutia ma le faafoe  lelei o le social media

E mafai e lau faalapotopotoga ona foia ia faafitauli i le social media e ala i le mulimulitai i fautuaga lelei. Manatua o tulafono lelei lava e puipuia ai lau kamupani, o tulafono foi ia o loo puipuia ai lou olaga i aso uma.

  • Ia ave accounts o le social media a lau kamupani, i na o tagata lava e manaomia ma tagata ua a’oa’oina lelei i le faiga.
  • Ia fai se auala e iloa ai poo ai e faaaogaina le social media ae poo a foi a latou accounts o fai, ma ia taofi pe a ua le toe faigaluega i le kamupani.
  • Afai e fia faaaoga apps mo Twitter, Facebook, LinkedIn, ia faaaoga na o apps e fetaui ma manaomia ae taofi uma isi vaega aua o vaega ia e osofaia gofie.
  • Ia faaeteete i le tusitusia i lalo o faamatalaga e iloa ai lau pisinisi, o ona pule, o tagata faigaluega, o tagata e faatau mai, i tototnu o au profiles poo ni au posts /tweets.
  • Ia faaaoga ni passwords malolosi
  • Soo se mea lava e tuu i luga o le upega tafailagi, e mau ai lava i le upega tafailagi. E tatau ona mafaufau lelei oe ma lau aufaigaluega i ni mea e ono tutupu, ae le’i tuuina ni faamatalaga poo ni ata e tutupu ai ni faafitauli mulimuli ane, a le o totonu o le tou kamupani, o se isi tagata poo se kamupani tou te fai pa’aga faatasi.
  • Ia vaai lelei poo a faamatalaga a isi tagata poo kamupani o fai ia te outou, ae poo a foi ni a latou tali i a outou posts.
  • Ia iloa lelei ona faaaoga sa’o isi sites. Ia faaaoga ‘privacy features’ ina ia aua nei mafai e nisi ona ulufale mai i lau profile. Ia e faaeteete i tagata e te faatagaina i a outou fesootaiga.
  • Ia faamautinoa tou te puipuia lelei ma lau aufaigaluega la outou kamupani mai i le ‘phishing’ ma le ‘vishing’ (o imeli ma texts taufaasese) ma isi faafitauli e taumafai e mate pe lama a outou passwrds i le social media.
  • Ia faamautinoa o malupuipuia a outou faila ma ia faaaogaina le ‘firewall’ ae le’i faaaogaina le upega tafailagi.
  • Ia outou maitauina le taimi fa’aalu sese o tagata faigaluega i sites e le aoga i se galuega, ma ia mata’ia pea a latou gaioiga i luga o le initaneti.

Lisi o upu

Profile

O le lisi o faamaumauga patino ia te oe e faailoa mai e tagata o lo’o feagai ma le fa’aaogaina le fesootaiga i luga o le upega tafailagi, ta’aloga, feoa’iga ma nisi vaega o le upega tafailagi. O lisi o faamumauga e mafai ona fa’atulagaina ina ia faailoa i luma o tagata pe fa’alilolilo.