Auala e fesootai ai
E tele auala, e pei o le laptop, o le komepiuta i le fale, poo se device feaveai e fesootai ai ma le kamupani. O ia auala e tofu uma lava ma faafitauli.
- Virtual private network (VPN)
- Remote email access
- Windows Remote Desktop
- Third party remote desktop tools such as Citrix
- PC Anywhere or GotoMyPC
O mea e ono tutupu
- O le maua ma faitau e se isi au information i luga o le initaneti aua o le fesootaiga lautele.
- O le ofi o se isi e le faatagaina i fesootaiga a le kamupani
Malupuipuia o le galue mai i le fale & galue fealuai
O le tele o la outou faalapotopotoga, o le natura o galuega fai, ma le faigata o galuega a la outou kamupani e fai mai i le fale, e faalagolago iai le faiga o komepiuta ma devices e manaomia mo fesootaiga. Afai o outou o se kamupani laititi e le tele se taimi e manaomia ai e le aufaigaluega faila, e faigofie lava le faiga (set up) o komepiuta ma devices. Ae afai o outou o se kamupani tele e tele tagata e galulue mai i le fale ma manaomia auala o fesootaiga ma customers (customer relationship management systems) e tatau la ona iai se tagata e faapitoa i le IT (information technology) e fesoasoani i le faiga o komepiuta ma devices e manaomia mo fesootaiga.
Ia puipuia le maua e isi o information taua a le kamupani
O le VPN o se fesootaiga e malu lelei i le va o le kamupani ma tagata e galulue mai i le fale. O se faalautelega lea o fesootaiga a le ofisa, e faaaoga ai le auala faalauaitele (channel) e sefe a le initaneti. E mafai ai ona fesootai i le pisinisi ma le imeli e ala i le faaaogaina o le Wi Fi masani (public Wi Fi) ae ia tatau ona faaaoga le VPN. Mo isi fesootaiga e aofia ai le browser (browser – based applications) ia faamautinoa o malupuipuia lelei e ala i le faiga o mea nei:
- E tatau ona aliali mai se faailoga o se loka i le faamalamalama o le browser pe a e lesitala. Ia faamautinoa o le loka e le o i totonu o le itulau.
- O le tuatusi o le web ia tatau ona amata i le ‘https://’. O le ‘s’ o lona uiga o le ‘secure’ (malupuipuia).
- Manatua, i tulaga lava o le malupuipuia, e sili atu pe a faaaoga le 3G poo le 4G e faifaimalie, nai lo o le Wi Fi e vave ae le malupuipuia.
- Ia faamautinoa o routers i le fale (devices e fesootai ai le tasi komepiuta i le isi) e faaaoga mo le pisinisi, ia malupuipuia e ala i le faaaogaina o le WPA2 seiloga e lafo pe talia uma data i le VPN
Ulufale & pulea o au fesootaiga
- Ia faamautinoa o malupuipuia uma au fesootaiga, e aofia ai ma le iai o se ‘firewall’ lelei e aveese ai fesootaiga e le manaomia.
- Ia faasa ona iai nisi fesootaiga (faaletino pe faakomepiuta) e fesootai fua i le (firewall, VPN router, accounts ma servers a le kamupani).
- Ia faamautinoa o tagata uma e faaaogaina au devices, ia faaaoga ni upu tatala (passwords) malolosi, ia aua nei faasoaina fua i nisi, ma ia teu i nofoaga e faigofie ona maua.
- Ia vaai i le faaaogaina o ni auala se lua e malupuipuia ai oe (biometric security) e pei o le faaaogaina o lou tamatamailima e faailoa ai oe, poo le maua o sau ‘token’ e te galue ai i se site mo se taimi e faataga mai, nai lo le tau enter o au ‘credentials’ i taimi uma (fingerprint scanners/or token-based authentication).
- Ia faamautinoa e le teuina e lau aufaigaluega a latou ‘log-in details’ i a latou komepiuta poo devices.
- Faatonu lau aufaigaluega ina ia aua nei teuina information i komepiuta e faatonutonu (remote computers) poo isi devices.
- Faatonu lau aufaigaluega e ‘log-out’ pe a uma a latou galuega. E le malupuipuia le na o le tapunia o le faamalama, poo le tapeina o le device.
- Ia aveese mea e pei o le ‘remember me on this computer’.
- Ia aveese fesootaiga e le o toe manaomia. Aua le toe faatagaina tagata poo konekarate ua le toe galulue mo le kamupani, i totonu o fesootaiga a le kamupani. Ia iai se faamaumauga a le kamupani mo tagata e ‘log-in’ a’o anafea foi.
Ia malupuipuia a outou fesootaiga
- Ia toe siaki ‘firewall’ ma isi auala o fesootaiga (remote access) ma vaai po’o a nisi mea o faaletonu.
- Ia faamautinoa le siaki pea mo ni mea e ono faaletonu (penetration testing) ma ia foia pe faaleleia ni faafitauli.
- Ia faamautinoa le faafouina pea o le ‘firewall’ ma le VPN ina ia puipuia le kamupani mai i ni faafitauli e fotua’i mai.
- O le tele o polokalame e faaaoga e kamupani, e faalagolago i le fesootai mai o se tagata e manaomia la outou auaunaga (client) i se polokalame a se komepiuta o i le ofisa. E faatupu ai se ‘va’ (tunnel) i le firewall. Aua le faatagaina le aufaigaluega e taumafai e foia lea tulaga. Ia pulea e oe polokalame e tuu i totonu o le komepiuta ma le auala e fai ai.
- Ia pulea auala o fesootaiga i information taua.