Mea e ono tutupu
Gaoi o komepiuta/masini fa’avea’i ma fa’amaumauga
Afai e le o leei ona puipuia au komepiuta, servers, tablets ma smartphones, o le a faigofie mo tagata solitulafono ona gaoia le masini, ae fa’apea fo’i o fa’amaumauga o lo’o i totonu – pe fa’amaumauga e mafai ona maua mai le masini. O le a faigofie fo’i ona afaina i itu’aiga malware ese’ese – e le tau fa’afeso’ota’i i le upega tafa’ilagi. E ui ina tele auala ese’ese i luga o le upega tafa’ilagi ua mafai ona fa’aaoga e tagata solitulafono, e faigofie atu ona fa’aaogaina e tagat nei au systems ma fa’amaumauga pe a latou o’o i le mea o lo’o e iai, pe gaoia fo’i lau masini.
Afai e le o lelei ona puipuia le nofoaga o lau pisinisi, po’o lau ofisa i le fale, po’o nisi nofoaga o lo’o iai au mea tau komepiuta, ua avanoa le auala e mafai ai ona maua ai e tagata solitulafono pe a latou osofa’ia.
O isi tagata solitulafono e masani ona latou fa’afoliga o ni tagata sapalai – fa’ata’ita’iga o se inisinia o mea tau komepiuta po’o se sui o se kamupani e mafai ona fesoasoani atu ia te oe. E le umi se taimi e maua ai e le tagata solitulafono le mea o lo’o mana’o iai pe afai ua talitonu oe po’o se tagata o lo’o outou galulue fa’atasi i le latou tau fa’avalea. O se tasi nei itu’aiga gaioiga o lo’o ta’ua o le social engineering.
E mafai ona e maua nisi fa’amatalaga i le puipuiga o au masini fe’avea’i i le so’otaga (link) lenei.
Mea ua fa’aleagaina
E pei lava o le tele o mea i se pisinisi, masini tau komepiuta ma fesoota’iga ma fa’avae fa’akomepiuta, e faigofie ona afaina i ni afi, ma lolovai ma isi mea e le’i faamoemoeina. E tatau ona e faia uma ni auala e puipuia ai mai ni fa’alavelave, fai se fuafuaga fa’ata’atia mo le fa’aauauina o lau pisinisi, back up uma fa’amaumauga o lo’o i totonu o lou nofoaga ma fafo foi, ma ia mautinoa o loo iai se insurance e kava ai ni mea ua le iloa
Ia mautinoa o lo’o saogalemu au masini
- Loka uma faitoto’a ma fa’amalama
- A mafai, loka uma pepa o lo’o iai fa’amaumauga
- Fai se masini fa’ailo mo tagata taufa’aleaga ma ia fa’amaumau i lalo ni soligatulafono e tutupu
- Fai ni pa puipui i fa’amalama e le o sefe
- Fa’aaoga le CCTV e tuli ese ai tagata solitulafono ma fa’amaumau i lalo ni soligatulafono e tutupu
- Va’ai pe le taau ona fa’aaoga ni uaea u’amea e loka ai masini ma komepiuta fe’avea’i ta’itasi
- Ia iai se tinei afi e latalata ane i lau komepiuta mo mea tau eletise
- Fa’aeteete i le tia’iina o ni afiafi e ono ta’u atu ai i tagata, ua e fa’atauina ni mea faigaluega fou
- Feso’ota’i ma lau kamupani o le insurance ma tagata o lo’o va’aia soligatulafono i lou pitonu’u mo nisi fautuaga tau puipuiga
Tagata o lo’o asiasi i lau pisinisi
- Ia e mataala i le fa’atagaina o tagata o lo’o asiasi atu, ma ia ta’ita’i lelei i taimi e tatau ai
- Fai su’esu’ega o tagata fai konokarate ma le au fesoasoani
- Fa’asasa le fa’atagaina o tagata i nofoaga taua e pei o potu mo servers po’o potu o lo’o teu ai fa’amaumauga o tagata
- Fautua i tagata faigaluega ia fesiligia tagata o lo’o feoa’i to’atasi i nofoaga taua
Nisi fautuaga mo tagata o lo’o fa’aaogaina komepiuta fe’avea’i, tablets ma smartphones
- E tatau i tagata faigaluega ona umia a latou masini fe’avea’i i taimi uma. Afai e le o iai le tagata – fa’ata’ita’iga o totonu o potu i fale talimalo po’o potu fono – e tatau ona nana lelei pe loka ese. E tatau fo’i ona tu’u i totonu o ‘ato o lo’o ave i luga o va’a po’o pasi
- E le tatau ona tu’ua komepiuta fe’avea’i, tablets ma smartphones i nofoa o ta’avale. Pe iai lava le ave ta’avale i totonu, e ono afaina lau masini i le taimi e le o alu ai le pasi (fa’ata’ita’iga, taimi ua paka ai le ta’avale pe tu fo’i i moli)
- E tatau i tagata faigaluega ona fa’aitiitia le fa’aalia o a latou masini pe a feoa’i ona e mata’i lelei e tagata gaoi, ma e ono tupu ai se vevesi
- Ia fa’aaoga e tagata faigaluega ni ‘ato momi e amo ai a latou komepiuta fe’avea’i ma tablets pe a mafai. E tele komepiuta fe’avea’i e leaga ona ua pa’u’u
Servers ma fa’avae fa’akomepiuta
- Teu lelei ia servers ma mea faigaluega tau upega o feso’ota’iga i se potu e mafai ona loka ma va’ai lelei tagata e fa’atagaina ai
- E mafai ona loka ta’itasi ia fata ma sefe o upega o feso’ota’iga
- Tape uma upega o feso’ota’iga e le o fa’aaogaina
- Mata’i uma mea faigaluega ina ia fa’aitiitia ai le afaina mai afi, lolo vai ma le gaoi
- Fa’alatalata ane se tinei mu mo mea tau eletise
Pepa o fa’amaumauga
- Fa’aaoga ni sefe e mafai ona loka
- Fai se tulafono mo le sasaeina o pepa
- Fai se tulafono e fa’amalosia ai le fa’amamaina o laulau ina ia fa’amalosia ai tagata faigaluega e loka a latou pepa pe afai e le fa’aaogaina
- Fautua i tagata e piki vave a latou pepa mai i masini lolomi, faxes, masini fai kopi ma isi masini. A mafai, fa’aaoga le ‘secure print’
Mea ua gaoia pe le iloa
- A e iloa o lo’o iai ni upu tatala ua fa’amau i se faila i luga o se komepiuta po’o se komepiuta fe’avea’i ua gaoia, po’o ua fa’aaogaina le ‘remember this password’ i se nofoaga (website), ia sui fa’avavevae loa ia upu tatala pe a iloa ua gaoia pe ua le iloa
- Fa’ailoa i leoleo ma ia maua mai se numera fa’apitoa e su’e ai le masini ma tulaga o le insurance
Fa’aitiitia a’afiaga mai le gaoi po’o le le iloa o mea
- Fai se lisi o numera fa’apitoa mea faigaluega uma ia mafai ai ona ripoti pe a gaoia
- Fai ni faailoga puipui o komepiuta ma isi masini taugata
- Teu ni ata o mea faigaluega uma ma loka lelei
- Aua ne’i sefeina ni upu tatala i totonu o komepiuta
- Ia mautinoa ua insure lelei mea faigaluega
- Back up ia fa’amaumauga (va’ai Backups mo nisi fa’amatalaga)
Mo nisi fa’amatalaga