O mea e ono tutupu
- O nofoaga (charity sites) e pepelo e taufa’asese e fa’atupu aemaise lava i le taimi o fa’alavelave (e pei o le oga ma mafui’e).
- Phishing emails – o imeli e lafo atu ia te oe e taumafai ai ia maua mai au tupe ma upu tatala.
- Taufa’asese ina ia totogi tupe i itulau pepelo.
- O le gaoia o mea tau ia te oe i tulaga fa’a – sipai e maua ai e tagata taufa’asese au tusitupe ma isi mea e patino ia te oe o i lau komepiuta.
O le malupuipuia o lau foa’i
Ina ia fa’amautu o malupuipuia lau foa’i:
- Ia type lava e oe le nofoaga (website) o le ‘au’aunaga pe a e asiasi iai ae ‘aua le ‘o’omiina le feso’ota’iga o lo’o aumai ai. Siaki le tuatusi o le ‘au’aunaga e ala i le telefoni iai.
- Ae le’i foa’iina sau tupe, siaki po’o malupuipuia le nofoaga. E tatau ona iai se fa’ailoga o se loka i le fa’amalama e aliali mai, ae e te le’i lesitala. Ia mautinoa e le o iai le loka i le itulau – o se fa’ailoga lea e taufa’asese le nofoaga. O le tuatusi e tatau ona amata i le ‘https://’. O le ‘s’ secure (malupuipuia.)
- Afai e maua mai se imeli i se ‘au’aunaga e te le’i fa’alogo lava iai, ‘aua le tali iai pe ‘o’omi feso’ota’iga ae tape.
- Aua le tali i mana’o e lafo atu tupe i kamupani lafo tupe e pei o le Western Union po’o le MoneyGram aua o le auala ta’atele lea e fa’aaoga i faiga taufa’asese.
- Ia fa’amautinoa o le ‘au’aunaga e moni ae e te le’i aveina iai tulaga o mea tau oe lava e pei o debit/credi cards ma tusitupe fai i luga o le upega tafailagi (online banking). O le Visa, MasterCardSecureCode, ma le American Express e iai lava a latou auala e puipuia ai tupe totogi.
- E mafai ona e foa’i i su’egatupe ta’ito’atasi e auala i nofoaga masani (generic websites) ae tatau ona faitau lelei tusitusiga.
- Afai e te masalosalo pea, o le ‘au’aunaga moni e masani ona fautua atu i nisi auala e totogi ai tupe i le latou nofoaga po’o le telefoni mai foi.
- Afai e te lagona ua e avea au mea totino i se tagata po’o se ‘au’aunaga sese, ia fa’afeso’ota’i loa lau faletupe.