English

Faatautu’i e te totogia tupe e te auai ma e finau ai

O le Penny Auction (bidding fee auction) o se auala e faatau ai e ala i se faatautu’i e te totogia ai se tupe laititi i soo se taimi lava e te finau ai. A uma le faatautu’i, o le tagata na te faia le finau mulimuli e mauaina le oloa o loo faatautu’i iai ma totogi ai le tupe mo le oloa (e tatau ona laititi nai lo le tau masani o le oloa, ae le faapena i isi taimi.) O le ala lena e ese ai le ituaiga faatautu’i lenei mai isi faatautu’i.

O mea e ono tutupu

  • E tele le tupe e alu ai ae leiloa pe e te malo aua e toatele tagata e iai i le faatautu’i e iai ma tagata mai isi atunu’u.
  • O le tele o lau finau ma totogi ai tupe i taimi uma ae e te leiloa le aofai o tupe ua alu.
  • O le faaaoga o ‘automated bids’(e faasalalau ai lau pisinisi) e alu ai le taimi ma alu ai tupe a tagata o iai i totonu o le faatautu’i mo se taimi umi.
  • O ni faafitauli e ono tutupu mai i le tekonolosi, e fa’a’umi ai le fa’atautu’i i ni nai sekone taua, aemaise lava mo tagata e toatele o loo ta’a’alo mai i atunu’u i fafo.
  • O lou le mafai ona iloa o auala o loo faaaoga e isi tagata i le faatautu’i.
  • O lou maua mai o ni oloa e le tutusa ma le mea na faasalalau mai.
  • O le gaoia o lou identity (o loo faaaoga i le faatautu’i) e isi, ma faaaoga i faiga taufaasese.
  • O le gaoia o information e uiga ia te oe ma au tupe, ma faaaoga e isi i faiga taufaasese.
  • O lou maua mai o ni imeli pepelo e foliga e aumai i le faatautu’i ma sites e totogi iai tupe, ae o tagata solitulafono o loo taumafai e tata’i oe i se site pepelo ina ia latou maua au information ma log-in details mo lau account.

Ia e malupuipuia oe i le faaaogaina o Penny Auctions

Ia e faaeteete i le faaaogaina o sites pepelo. Ia vaai ni tusitusiga o iai e uiga i sites uma, ina ia iloa pe sa iai ni faafitauli na tutupu ai i nisi tagata.

Ia e iloa le mea ua e faia ma le mea ua e o’o iai. O sites o Penny Auctions e pei o ni sites a lottery, e le pei o ni sites masani. E masani ona ofo mai e nei sites ni ‘deals’ ae masani foi ona uma ane se faatautu’i, ua taugata atu le tau o le oloa faatau, pe a faaopoopo uma au finau.

Ia e iloa au aiatatau faatagata faatau. E ono iai lau aiatatau e te toe faafoi ai oloa e maua mai i se faatautu’i e le o lelei, pe e le o talafeagai, pe e le o fetaui foi ma faasalalauga na aumai.

Ia siaki aiaiga a tagata na faataua maia oloa i le faatautu’i mo taimi faatapula’aina (time limits), ina ia fo’ia ni faafitauli mulimuli ane.

Ia manatua, e ono e le mafaia ona toe faafoi ni oloa ua e malo ai i le faatautu’i, ae ua e le mana’o ai.

Ia faitau aiaiga o loo tusi mai i le ‘small print’ o se oloa faatau, ma ia manino ia te oe le mea o loo e sainia ae e te le’i ioe i aiaiga.

Ma ia manatua pea:

  • Ia faaaoga passwords malolosi. Aua nei faailoaina au penny auction passwords e totogi ai oloa pe faaaoga i faatautu’i.
  • Afai e te iloa ua osofaia lau account poo au tupe totogi mo oloa i le faatautu’i, ia e gaioi loa e foia le faafitauli. Ia siaki lelei auala e maua ai fesoasoani mai i le kamupani o loo faia le faatautu’i.
  • Ia e faaeteete i le kiliki o links poo fesootaiga i imeli e soona lafo mai. E lelei atu le enter sa’o o le tuatusi o le website o le faletupe i lau browser, poo le faaaoga o se bookamark na e faia o loo iai le tuatusi sa’o.
  • Afai e te faaaogaina se card, manatua o credit cards lava e aupito i sefe nai lo se isi auala e totogi ai oloa, pe a o’o ina faaseseina oe, pe le kilivaina mai au oloa, poo tulaga foi tau guarantee o au oloa.
  • A totogi au oloa poo le card poo luga o le upega tafailagi, ia malupuipuia i itu nei e lua:
    • E tatau ona iai se faailoga o se loka i le fa’amalamalama o le browser e oso mai pe a e taumafai e te lesitala. Ia faamautinoa o le loka e le o aofia i totonu o le itulau, (e iloa mai ai o se website taufaasese).
  • E tatau ona amata le tuatusi i le:’https://’. O le ‘s’ e mo le ‘secure’ (malupuipuia).
  • O le fesootaiga o i luga e ta’u mai ai o loo malu le va o oulua ma le tagata e ona le website, ae le ta’uina mai ai pe e malutia le website pe leai. E tatau ona e siakiina vaega na, i lou vaai i le sipelaina o upu, o nisi upu faaopoopo, poo nisi foi mea e foliga mai e le o sa’o.
  • Ia e ‘log-out’ o sites na e ‘log-in’ iai. E le faapea e malu ai lau komepiuta pe a na’o le tapuni o lau browser.
  • Ia teu malu au lisiti.
  • Ia siaki credit cards ma tala o tupe pe a uma sau faatauga, ina ia sa’o le tupe ua totogiina, ma e le o iai se taufaasese ao fai le faatau.
  • Ia faamautinoa o lelei ma galue polokalame e puipuia ai au faila, e pei o antivirus, antispyware, software ma le ‘firewall’ ae e te le’i faaaogaina le upega tafailagi.

Afai e te iloa ua faaseseina oe:

Ia lipoti loa i leoleo.

Va’ai foi i le ….