O mea e ono tutupu
- Fa’asese o oe ina ia fa’amatu’u atu mea tau ia te oe, ona o se imeli, text, tusi, po’o se telefoni.
- Gaoia o pepa (documents) e pei o tala o lau tupe, pepa o lafoga, tusi folau, laisene aveta’avale.
- Fa’asoa atu o mea tau ia te oe i tagata o aiga ma uo, po’o tagata ua e talitonuina.
- ’Shoulder surfing’ – O tagata e tilotilo mai i luga o lou tau’au i lau komepiuta, telefoni, tablet, ATM.
O fa’ailoga ua fa’aseseina oe
- Ua le maua mai au pili po’o isi tusi, e iloa ai ua ave e le tagata taufa’asese se tuatusi ‘ese ae le o lou tuatusi.
- O le maua mai o credit cards e te le’i apalai iai.
- Ua le talia le card pe ua maua mai ai foi se tupe e aunoa ma se mafua’aga e te iloaina.
- O le maua mai o telefoni i tagata ao aitalafu po’o kamupani e uiga i ni mea e te le’i fa’atauina.
- O ni mea e te leiloaina pe malamalama iai e fa’ailoa mai i le tala o lau tupe.
- Ua te’i ua leiloa lou tusi folau po’o lou laisene.
- Pe a e fa’atau mai pe fa’atau atu, ua maua mai ni faitioga e uiga i le le totogia po’o le le avatua o ni oloa na totogi mai ia te oe, ae e te le iloaina.
- E te va’aia mea ua totogi i lau tusi tupe po’o lau card mo ni oloa e te le’i fa’atauina.
- Ua le mafai ona e ulufale i lau upu tatala (password) aua ua ulufale iai le tagata gaoi ma sui.
Puipuiga
- Aua le fa’asoaina mea uma o lau account i au uo, aiga, po’o nisi tagata.
- Ia fa’amautinoaina le fa’aaoga o puipuiga e pei o(antivirus ma antispyware).
- A mafai, ia aua nei toe faia ni pili po’o tala o tupe i pepa.
- Ia faila pepa taua ma saei pepa e te le o toe mana’omia, i le fa’aogaina o se masini saei pepa.
- Aua le fa’amatu’uina mea e na o oe e tatau ona iloa e tali ai se imeli, text, tusi, po’o se telefoni vagana o se tagata e sa’o ma e te matua talitonuina.
- Ia fa’aeteete i tagata e tilotilo mai i luga o lou tau’au pe a e tu’uina mea e na o oe e tatau ona iloa i se komepiuta, telefoni / tablet po’o se masini ATM.
O le mea e fai pe afai ua gaoia mea tau ia te oe.
- Ia gaioi vave ina ia fa’aitiitia lou a’afia.
- Ia fa’afeso’ota’i nisi nofoaga (websites) ma ta’u iai le fa’afitauli.
- Pe afai e mafai, ia e ulufale loa i lau komepiuta ma sui le upu tatala (password) i se upu tatala e malosi atu.
- Afai e le mafai ona e ulufale, ia fa’afeso’ota’i loa le fesoasoani e ala mai i le (website’s technicam support department). Ia fesili i le faletupe po’o lau kamupani mo se fautuaga e ala i le (freezing accounts) ma le auala e maua mai ai ni cards, upu tatala, ma ni PINs fou. O le tele lava e toe maua uma mai lau tupe, pe afai e te le’i fa’atamala. Sui au upu tatala (passwords) i isi au accounts ina ne’i te’i foi ua fa’aleagaina ai. Afai e mana’omia e le nofoaga (website) se fesili fa’alilolilo, ia sui ina ne’i toe tupu foi le mea na tupu. Siaki isi vaega e pei o lou tuatusi po’o sa’o.
- Ia lipoti uma mea ua gaoia e pei o tusi folau, laisene, cards, tusi siaki, fa’avave i ofisa e tatau ona lipoti iai.
- Aua le toe fa’aaogaina se PIN ua gaoia.
- Siaki i ofisa mo ni fautuaga ma ni tupe ua ave i tua talu o na gaoia mea o i luga.
- Siaki pe iai ni meli ua toe sui i ni tuatusi sese mai i lou tuatusi.