English

Lafogā Tupe Saogalemu

So’o o se tagata atu motu o lo o nofo ma faigaluega i Niu Sila, Ausetalia, Amerika po o se isi atunu’u, e mafai ona e lafo se tupe i le tou aiga. O tupe ia e mafai ona fa’atau ai mea tāua pe tausisia le latou tulaga o le olaga, e totogi ai mea o lo o nonofo ai po o a’oa’oga, pe fesoasoani fo’i i pisinisi. E mafai fo’i ona fesoasoani i mala fa’alenatura. E mafai ona fesoasoani tele lafoga tupe i le tamao’aiga o lou atunu’u. E apalai tutusa le fautuaga lea i le lafoga tupe mai Motu Pasifika aga’i le atunu’u o lo o faigaluega pe a’oga ai le tagata o le aiga. E tāua le malu puipuia o le auala e lafo ai le tupe, ina ia taunu’u saogalemu i le o lo o mana’omia ma fa’atali mai e aunoa ma se fa’aletonu ina ia aua ne’i ma’imau le tigaina ma le malosi na saili ai. E tatau ona pa’ū le fee e lafo ai le tupe a ia lelei le rate fesuia’iga o tupe ina ia telē se tupe e maua ma fa’aaogāina e lou aiga.

E sili ona talafeagai i le taimi lenei, ae maise pe a fa’apea ua tau leai ni galuega pe leai fo’i talu ai le fa’ama’i o le Koviki-19.

O le fautuaga lenei ua tu’ufa’atasia ma le British High Commission i Niu Sila e fesoasoani iā te oe ina ia e malamalama i lau filifiliga.

Mea e ‘alo’ese ai

  • Totogiina o fees maualuga mo le lafoina o tupe. Fa’amolemole asiasi le www.sendmoneypacific.org mo fa’amatalaga ma fautuaga, va’ai lalo ifo i le ‘Safe remittances’.
  • O agents e le fa’amaoni ma le le fa’atuatuaina i le mea e nonofo ai lau aiga, e tiliva le tupe ua e lafo atu.
  • Tagata pepelo ma le taufa’asese.
  • Fa’avalea i le imeli, text, DM (direct message), ala o fa’asalalauga, i se tagata pepelo ma le taufa’asese.
  • Fa’atagaina ma le le malamalama o se tagata leaga e fa’aaogaina o lau tusi tupe po o ni lafogā tupe i luga o le laina, ma fa’aaogāina ae le’i fa’atagaina.
  • Fa’asesēina i le ‘auai i gaioiga fa’asolitulāfono (pei o tupe e fa’aofi mai fa’asolitulāfono).

Lafogā Tupe Saogalemu

 

  • E sili le fa’aaogaina o kamupani lafo tupe i lo le lafoina o tinoitupe. Afai e te lafoina le tinoitupe, aua le fa’atuatuaina se tasi, fa’alapotopotoga po o courier ‘ave fe’au e te le Masani ai, e ofo mai e ave e latou i aiga po o uo i lou atunu’u. Ia mautinoa fo’i ia iai sau risiti ma siaki fa’alelei ‘au’ili’iliga.
  • E tele puna’oa e fesoasoani i lau filifiliga o le kamupani lafo tupe. Masalo ua e fa’alogo pe fa’aaogaina o kamupani lafo tupe lauiloa e pei o Western Union po o Moneygram, ae o lo o i ai isi kamupani lafo tupe i le Pasifika, e fetaui ma lou fa’amoemoe. Mo sou fesoasoani asiasi www.sendmoneypacific.org, o se ‘upega tafa’ilagi e ala i se polokalame sa saunia e le malo o Niu Sila ma Ausetalia ua fa’aigoaina o le ‘Reducing the Cost of Remittances to the Pacific.’ O lea ‘upega tafa’ilagi e fa’atusatusa kamupani ‘ese’ese e fa’ailoa atu le kamupani e ofo atu rates ma fees e sili mo ou mana’oga. E tali fo’i e le ‘upega tafa’ilagi le tele o fesili e feso’ota’i ma le lafoina o tupe, ma e fesoasoani ina ia e malamalama i lau filifiliga mo le lafoina o tupe. Aua ne’i galo ona fesili i tagata o lou aiga ma uo po o ai le kamupani o lo o e lafo i ai tupe, le auala faigofie ona lafo ma maua ai tupe. E mafai ona fesoasoani iā te oe i le filifiliina o lau kamupani. E mafai fo’i ona e fesili i lau pule, pe a fa’apea e te talitonu e fa’atuatuaina.
  • A’oa’o ia iloa fa’ailoga o tagata pepelo e lafo ai tupe po o isi tagata taufa’avalea ma le solitulafono. E te mauaina auala masani e fa’avalea ai oe e tagata taufa’asesē i lou asiasi i protecting-yourself/social-engineering. E maua fo’i fa’amatalaga i le ‘alo’ese mai pepelo tau tupe i le www.fma.govt.nz.
  • Aua ne’i fa’atauānauina oe e se isi ina ia fa’atagaina ona fa’aaogaina lau account, ma aua ne’i avea lau bank card po o lau PIN/password i se isi. O le fesili atu o se isi iā te oe i lea tulaga o le taumafai lea ina ia a’afia oe i tupe e fa’aofi mai fa’asolitulafono – ma o se solitulafono matuiā – e pei o le tele o isi lava soligātulafono.
  • E tatau ona puipuia lau ‘au’aunaga lafo tupe, tusi tupe ma so o se isi lava o au teugā tupe tautua i le fa’aaogāina o se password fa’apitoa mo lenā lava ‘au’aunaga. (Afai e tutusa uma password mo le tele o ‘au’aunaga ae hack le tasi, e mafai e tagata solitulafono ona fa’aaogaina accounts uma). Aua le fa’aalia au login details i se isi po o se isi lava ‘auala. E le mafai ona fesiligia oe e se ‘au’aunaga lafo tupe lelei mo au login details. Siaki le matou fautuaga i le amataina ma le fa’aaogāina o passwords i protecting-yourself/passwords.
  • Afai e lafo se tupe i se ‘au’aunaga ua resitara, e fesiligia oe mo nisi fa’amatalaga ma pepa aloa’ia e fa’amaonia ai lou igoa, aso fanau ma le tuātusi. E mana’omia ina ia usita’i le ‘au’aunaga i tulāfono a le anti-money laundering regulations ma fesoasoani i le saogalemu o le lafoina o lau tupe. E fa’aigoa i isi taimi o le “Know Your Customer” po o le ‘KYC’ process.
  • Fa’afeso’ota’i sa’o lou aiga/uo ma siaki po ua taunu’u lau tupe i taimi uma, fa’apei fo’i ona siaki fa’asilasilaga mai le ‘au’aunaga. Afai e fa’atulaga ma fa’atalanoa lafoga tupe ma aiga/uo, fa’aaoga se polokalama ua fa’aupuina fa’afefiloi ma tusia pei o WhatsApp ma fa’amaonia i se vili i le telefoni. Aua le ta’ua ni numera o ni account po o passwords i message apps, imeli po o direct messages.
  • Afai o lo o e nofo i le motu o le Pasifika ma mauaina ni tupe mai aiga i Ausetalia, Niu Sila po o se isi atunu’u, e tatau ona e siaki pe fa’ataga le agent lea e lafo mai ai le tupe ona avatua lenei tautua. E tatau fo’i ona e fesili i tagata o lou aiga i Niu Sila po o Ausetalia e fa’amautinoa o lo o resitara pe iai se laisene o le ‘au’aunaga lafo tupe.
  • Pe a fai o oe ua afaina ona o tagata pepelo po o le gaoi, fa’afeso’ota’i vave Leoleo. Afai o se fa’aletonu i mea tau tupe fa’afeso’ota’i vave le fale tupe ina ia taofia le tagata gaoi mai le fa’aaogāina o au tupe.

O isi fautuaga e fesoasoani iā te oe mo le saogalemu o le lafoina o tupe

  • Afai o lo o e fuafua e lafo se tupe e ala i se polokalama fe’avea’i, Ia mautinoa e te download mai le app store o lou lava device: Apple’s App Store, Google Play po o le Microsoft Store. Apps mai auala le mautono e ono tupu ai le gaoi. Ia mautinoa ona siaki molimau mai isi tagata o lo o fa’aaogaina.
  • Afai e tatala se account ma ‘au’aunaga lafo tupe ma ‘au’aunaga tautupe, fuafuaina ni password malolosi e te le o fa’aaogaina mo nisi accounts (te’i ua āfāina se tasi i le solia o fa’amatalaga). Tausi lelei au passwords iā te oe lava ma aua fo’i ne’i so’ona fa’aaogā se’i vaganā e te fa’aaogāina se ‘au’aunaga e te iloa e moni. Matou te fautua atu e fa’aaogā se online password manager lauiloa e teu lelei ai ma manatua uma ai au password, ae le o le tusi i lalo. Mo fa’amatalaga i le amataina ma le puipuiga o au passwords, asiasi protecting-yourself/passwords.
  • Fa’aaogā se puna’oa e lua ni ona vaega fa’amaonia (e tatau ona fa’aaogā se PIN e maua mai i le text po o le imeli) ae le’i tatalaina lau account. E sili atu le saogalemu i le auala lenā.
  • Pe a fesiligia, fa’afou operating systems, software ma apps i komepiuta ma masini fe’avea’i i taimi uma. Fa’atasi ai ma le fa’aleleia atili o lou iloa i mea e fa’aaogā, e masani e le update ona aofia ai le puipuiga ma le saogalemu o transactions. E masani ona mafai ona seti operating systems, software programs ma apps e otometi ona update e faigofie ai galuega.
  • Ia fa’afou initaneti security software po o apps (e masani ona ta’ua o le ‘antivirus’) utaina ma ki. E apalai i komepiuta, smartphones ma tablets – e aofia ai Apple devices.
  • ‘Alo’ese mai le kiliki o links (so’otaga) i imeli, texts, posts po o DMs (direct messages) – po o le tatalaina o attachments i imeli – ina ne’i ta’ita’iina atu ai oe i se isi ‘upega tafa’ilagi pepelo ma ‘a’afia ai oe i le download o malware. O mea ia e lua e mafai ona i’u i le pepelo po o le gaoi o lou fa’asinomaga.
  • Afai e te femalagaa’i solo, ia ‘alo’ese mai le fa’aaogāina o Wi-Fi hotspots i fale‘aiga, fale pia, fale talimalō ma isi nofoaga faitele, mo mea tautupe ina ne’i le seti le hotspot i le ‘secure’, ma atonu o se hotspot pepelo ua faia e se tagata solitulafono. E maua nisi fa’amatalaga i Wi-Fi hotspots at smartphones-tablets/wireless-networks-hotspots.

 

 

Va’ai foi i le ….

Lisi o upu

Wi-Fi

A local area network which uses radio signals instead of a wire to transmit data.

PIN

Personal Identification Number.

Laundering

O le auala lea e mafai ona nanā le mafuaaga na maua ai le tupe i se ala faaletonu, i le faatinoga o tulaga tupe pe fai pisinisi pepelo ina ia nanā le amataga o le solitulafono.