Po’o le a lava le auala e a’afia ai e tagata e malolosi mafaufauga (extremists) ia tagata vaivai, e taua tele le upega tafailagi i ia auala. E fa’aaoga e ta’ina ai manatu ma feso’ota’i atili ai. E pei lava o isi mea, e mafai e le upega tafailagi ona a’afia ni tagata se toatele i se nofoaga tele ae le tele se galuega e fai.
E matua iloga le malosi o feso’ota’iga i le upega tafailagi i nei itu’aiga gaioiga ma o le auala tonu lea o lo’o fa’aaoga e fa’amalosia ai nei tagata – po’o le Facebook, Twitter, po’o nisi mau auala e tele. O isi auala fa’aaoga, e iai potu talanoa (chat rooms) potopotoga (forums) fe’au fa’auaealesi ma texts. O nei foi auala uma o lo’o fa’aaoga e ia tagata i feso’ota’iga i aso uma, e pei foi o le ‘dark web.’ E fa’aaoga foi e nei tagata feso’ota’iga i le upega tafailagi mo su’esu’ega, e fa’afaigofie ai ia i latou ona iloa tagata vaivai ma a’afia gofie, mai i o latou tala’aga / mafaufauga fa’aalia, ata, ma lisi o uo.
O mea e ono tutupu
O a’afiaga ma vaivaiga e aliali mai ona o potu talanoa, nofoaga, fe’au fa’auaealesi, texts, ma mafaufauga malolosi e fa’aali e tagata nei (extremists).
Auala e puipui ai i faiga malolosi nei (online radicalisation)
- Afai e omai ia te oe, ia e mafaufau loloto i le a’afiaga o le a e o’o iai ma lou aiga, uo, ma lou iloa o le mea sa’o ma le mea sese.
- Ia e mata’itu i tagata o lou aiga, uo, ma isi e ono a’afia i nei mafaufauga. Ua sui ni a latou amio? O iai ni uiga ua le feso’ota’i mai ae ua nofonofo lava na o ia, ae leai se mafua’aga e te iloaina? O latou faia ni fuafuaga o ni fealua’iga e le masani ai? O popole foi iai isi au uo?
Ia lipotia ou popolega.
Ia e lipotia mea e masalomia po’o mea o lo’o fai e tagata nei e pei o a latou amio / feso’ota’iga ia oe ma isi.
O nisi tulaga
Ia e iloa nisi tulaga ma nisi fautuaga i:
–Prevent Tragedies and Let’s Talk About it websites e fa’aagaaga mo le puipuia o faiga taufa’amata’u.