E matua faigofie tele ona fa’amatu’u atu mea e tau ia te oe i luga o le upega tafailagi ae e te le’i mafaufauina, aemaise ona o se imeli a se fa’alapotopotoga po’o se kamupani o lo’o outou fai pisinisi, e mana’omia ai tulaga o i luga ae le matua taua tele.
Fa’aopoopo i lena, e iai fa’alapotopotoga o lo’o latou umia mea tau ia te oe, ina ia mafai ai ona e fai pisinisi pea ma latou. E aofia ai matagaluega a le malo, fa’alapotopotoga tau tupe e iai faletupe, kamupani inisiua, sosaiete tauatia’e, sosaiete o falema’i, fale’oloa. e matua umi le lisi.
O mea e ono tutupu
- Gaoia o mea e tau ia te oe
- Fa’afefe o oe mo se tupe
- Fa’aleaga o lou tagata
- Fa’atau atu o mea e aunoa ma lau fa’atagaga
- Fa’aaoga e tagata mea ua latou iloa ia oe, e fa’asagatau mai ai.
- Pule o galuega / fale faigaluega e fa’aaoga oe.
- Nofoaga i luga o upega tafailagi (social network) e fa’aaoga mea tau ia te oe e fai ai fefa’ataua’iga ma isi fa’alapotopotoga.
- Fa’asalaga o se nofoaga i luga o le upega tafailagi (data breach of social network) ae a’afia ai ma mea tau ia te oe (your personal data).
O le a’afiaga o lou tagata
- O imeli e leai ni codes e mafai ona iloa e le tele o nofoaga (websites) e aofia ai ma lou fale faigaluega ma lau ISP.
- O mea tau ia te oe lava e fa’aaoga e feso’ota’iga lautele a le mo i latou lava, e mo isi tagata.
- E ala i imeli pepelo e fa’aoso oe e ‘o’omi se feso’ota’iga i i se nofoaga ina ia kopiina mea tau ia te oe ma au tupe.
- E ala i le sau o se isi pe telefoni pepelo mai e ave mea tau ia te oe ma au tupe.
- Fa’aaoga o se Wi Fi e le malupuipuia i le galuega ma le fale a o e fealua’i.
- Fa’aaoga o se feso’ota’iga e leai ni codes mo ni mea e taua tele (e pei o le le fa’aaogaina o le VPN e feso’ota’i ai i le ofisa).
- O le le fa’aaogaina o nofoaga malupuipuia (secure websites) e fai ai fa’atau, teu ai tupe, ma totogi ai pili.
- Le fa’aaogaina o upu tatala malolosi (strong passwords) le fa’aaogaina o upu tatala i nisi taimi po’o so’o se taimi, po’o le ta’u o upu tatala i isi tagata.
- Le fa’aaogaina o se account e malupuipuia.
- Fa’aaogaina o le imeli a le falefaigaluega mo mea tau oe
- O le tu’u ai lava o au (details) i se account ae o lo’o fa’aaoga e se isi le telefoni, komepiuta, po’o le (tablet).
- E ala i imeli leaga e aofia ai imeli e ki ai le komepiuta ina ia fa’atonutonu mea e te faia i luga o le upega tafailagi.
- E ala i ki (keystroke loggers) o lo’o pipi’i i le keyboard.
- O le le teu malu o mea tau ia te oe ma au tupe.
- O le le saeia lelei o pepa tau ia te oe ma au tupe.
- O lou talitonu gofie i tagata.
O le tumau i le malupuipuia o oe lava.
- Ia fa’amautinoa o fa’aaoga mea e puipuia oe (antivirus / antispyware). Siaki i le galuega po’o se nofoaga faitele e le o iai nisi (devices) o palaka i lau komepiuta. Ia fa’aaoga nofoaga malupuipuia (secure websites) pe a fai fa’atau pe teu au tupe i le upega tafailagi.
- Ia ulufafo lelei mai i se nofoaga pe afai ua uma au galuega aua na o le tapuni o le fa’amalama e le mautinoa. Fa’aaoga upu tatala malolosi, ma sui sui, ma aua le ta’uina i nisi.
- Aua le fa’aaogaina imeli a le galuega e fai ai au mea i le fale. Fa’aaoga lau oe lava imeli e ese mai.
- Ia fa’amautinoa e malupuipuia lau Wi Fi.
- Ia teu malu lelei faila i mea tau oe ma au tupe.
- Ia saeia pepa ua le toe mana’omia.
- Ia fa’aeteete i tagata e te ta’ua iai mea tau oe lava.
- Ia faitau aiaiga o feso’ota’iga lautele ina ia e iloa pe fa’apefea ona latou ono fa’aaogaina au faila. Manatua, e ono tanumia i le ‘small print’.
- I so’o mea, aua le fa’aaogaina lou igoa moni i le upega tafailagi. Ia e fa’aeteete i tagata e fia fa’auo mai ia te oe i le upega tafailagi. Ia fa’aeteete i le fa’asalalau atu o mea ia te oe lava i nofoaga e fa’aaoga e le galuega ma le fale (work or personal website.) Fa’aaoga se nofoaga e le iloa, ma e mafai ona tia’i mulimuli mo imeli e fa’atauanau mai se tuatusi e lesitala ai. Ia fai lelei ni tulafono i tamaiti e uiga i le fa’asalalau atu o mea tau oe ma lou aiga (i le taimi talafeagai, ae pe fa’apefea).