O le vaaia lelei o lou alo e ala i le faaaogaina o le tekonolosi (parental control software), o le a’oa’oina lelei i le upega tafailagi i lona tuputupu a’e, e taua tele i lona olaga. E ono sili atu le iloa o lou alo i le upega tafailagi nai lo oe. Ia e taumafai e te iloa mea e fiafia iai lana tupulaga, e aunoa ma lou aia fua iai. Fai iai e faasino atu ia te oe le faiga o se mea i luga o le upega tafailagi. Ia taumafai ia lava lou iloa i le tekonolosi…o se mea taua ma manaia. O le a le ta’ua ai oe e lou alo o se tagata e le lava le iloa i mea fou o le olaga (geek) ma o le a fiafia o lo’o e taumafai e ‘maua atu’ ia e ala i lou iloa. O ni suesuega a le alii o Norton i le lalolagi na iloa mai ai e fiafia tamaiti pe a lava le iloa o matua i le upega tafailagi, ma e fiafia foi e fesoasoani ia i latou.
E amata i fea?
O le fia tuto’atasi, o se mea e fia manana’o uma lava iai tamaiti. Ae eseese uma lava fanau ona o ituaiga olaga ma siosiomaga na ola mai ai. O le mea lea ua matou manatu ai o le fautuaga sili e avatu ina ia fesoasoani i lou alo, o le a fua i lona matua, ae o le mea moni o oe lava le tagata e aupito i sili ona iloa lou alo. Ia amata i nai fesoasoani nei:
- Faafoe lou aiga i le lalolagi o le tekonolosi e pei lava ona e faia i aso uma o le olaga, e aofia ai ma lou le fefe e fai tulafono e faasino ai lou alo mai i lona laititi. O fesili nei e mafai ona e fesili iai pea lava pea a’o tuputupu a’e. Ia faaaoga e amata ai se talanoaga:
-
- O a mea a au uo o fai i luga o le upega tafailagi?
- O a ni nofoaga ma ni apps fou lava toe lelei o iai nei?
- Se’i e faasino mai apps ma sites e te fiafia iai?
- E te iloa o le a le mea e ta’u o le ‘cyberbullying’? Ua tupu ia te oe poo se isi o au uo lea mea?
- E iai se mea ua e va’ai iai i luga o le upega tafailagi e te faalogo atu ua fa’aosofia ai le ese o ni ou lagona, pe e te le fiafia foi iai?
- Ia e fa’ata’ita’i oe i ni tekonolosi e fiafia iai lou alo. E mafai ona e fai iai e fesoasoani mai i le faiga o lau Facebook (pe afai e le’i iai sau itulau) pe e te lua ta’a’alo faatasi foi i taaloga.
- Talanoa i isi matua ma uo pe faapefea ona latou fesoasoani i a latou fanau ina ia malupuipuia i mea faatekonolosi. E mafai ona fefa’asoaa’i outou manatu ma e fesoasoani foi iai.
- Ia e iloa uma mea faigaluega e puipuia ai oe ma lou alo (parental controls) ma ia e fa’aaogaina i komepiuta, mopili, ta’aloga, ma nofoaga puipuia i luga o Google ma isi kamupani su’esu’e.
- Vaai faila e mafai ona kopi pe e te faatauina mo le puipuia o lou alo, e pei o le Norton family e fesoasoani i le vaaiga o tamaiti i luga o le upega tafailagi, ma vavao le fanau mai le ave’esea o vaega e iloa ai tagata na fesootai mai ia i latou i le upega tafailagi.
- Taumafai ia aua nei avea le upega tafailagi o se mea e vaai ma tausi ai lau fanau (babysit). Faaoga faatasi ma au tulafono.
- A’o tuputupu a’e lou alo, ia na iloa mea muamua o le malupuipuia i luga o le upega tafailagi e pei o le le ‘o’omiina o fesootaiga (links) i imeli ma texts, o le iai o ni upu tatala e malu, ma le faaaoga pea o polokalame e puipui ai ia i luga o le upega tafailagi (antivirus & firewalls).
- Talanoa i lou alo e uiga i le upega tafailagi. Ia na iloaina lona taua ma mea lelei e maua ai, ae ia ‘aua foi nei e ‘alo e te talanoa iai i le taua o le amio pulea, ma le leaga o le taufa’afefe ma le faaali o mea tau faiga aiga.
- O nisi taimi ia i tatou matua, e tatau lava ona tatou mafaufau lelei i tausaga ma le matutua o a tatou fanau, ma fesili po’o le a tonu le ‘mea e sa’o ma lelei’ mo latou.