Aisea ua atili taua ai le malupuipuia i le upega tafailagi i le taimi nei?
E le mafai lava ona suia, o se fa’afitauli e a’afia ai ni tagata se to’atele, e tele ai foi ma le taufa’asese. Ona o le Koviti, ia sauniuni mo fa’asalalauga taufa’asese e aofia ai vaila’au, pupuni foliga, o tala i ni mea maoa’e ua tutupu, aisiga tupe taufa’asese, ma imeli pepelo mai i kamupani pepelo o femalagaa’iga, inisiua, ma tagata e saunia mea e tutupu (events). O le ‘autaufa’asese, latou te iloa o taimi fa’apenei e misi ai ia i tatou se mea e sese ma le sa’o. O le ‘aufaipisinisi e le masani ona galulue lana ‘aufaigaluega mai i le fale ia matua sili atu ona fa’aeteete. Ma afai tatou te fa’aaogaina sina taimi ua maua e malolo ai, atonu o le taimi foi lea e tatou te le manatu mamafa ai i le saogalemu i tafaoga i le upega tafa’ilagi, ta’aloga, evaga, ma kopi ai mea tatou te le manatu mamafa iai. Po’o le a lava se auala o a’afia ai e le Koviti lou olaga i luga o le upega tafailagi, faitau mea aoga ua matou avatu e malupuipuia ai oe, o lou aiga, o au tupe, komepiuta ma lau fa’alapotopotoga. Ia va’ai a matou fautuaga e uiga i tusi folau, tupe totogi, mea e te fa’atauina ma ni polokalame fou o lau komepiuta.
Taufa’asese e uiga i le Koviti
O taufa’asese e uiga i le Koviti e ono ma’imau ai ni tupe se tele. O auala nei e fo’ia ai:
- Ia fa’aeteete pe a ofo mai ni mea e tagata e fe’avea’iina tagata tafafao, ofisa va’alele, kamupani faimalaga, kamupani inisiua, nofoaga mautotogi, po’o tupe foi e mafai ona toe totogi mai: e ono taufa’asese. Afai e te le mautinoa, vala’au le kamupani o lo’o outou feso’ota’i, i le numera e te iloa e sa’o. O nei fa’atosina e auala mai i imeli, texts, fe’au tu’usa’o, telefoni, ma fa’asalalauga i le upega tafa’ilagi.
- Ia fa’aeteete i fa’asalalauga e uiga i pupuni foliga, fa’amama lima, vaila’au, togafitiga ma ma mea e mauagata aua e ono taufa’asese. ‘Aua le totogiina se mea i le transfer mai i le faletupe ae totogi i le card e sili atu ona malupuipuia.
- E pei ona masani ai, ‘aua le ‘o’omiina imeli ma texts po’o se isi mea e te le iloaina. E ono feso’ota’i i nofoaga e maua ai au upu tatala (passwords) ma isi mea tau oe, pe tupu ai foi ni tulaga leaga e ono i’u ai i le taufa’asese e uiga i lou tagata po’o au tupe. E ono o’o ai foi i nofoaga e iai faiga aiga, feitaga’i, ma mea fa’atupu fa’alavelave.
Galuega i le fale
- Ia fa’amautinoa o ‘au’aunaga e pei o koniferenisi ma le fa’asoaina o faila o malu i le fa’aaogaina o upu tatala malolosi ma upu ua uma ona saga fa’amaonia (strong passwords & 2FA)
- Ia fa’aaoga upu tatala malolosi mo polokalame fou ma fa’atonutonu (remotes) ma ia fai ni tulafono i le fa’aogaina o nei upu e pei o le fa’asoaina, o se tagata e va’aia, ma le le fa’aaogaina o upu tatala i ni polokalame.
- Va’ai pe fetaui le aumai o komepiuta e ona e le aufaigaluega i le galuega.
- Afai e mana’omia e le aufaigaluega faila a le kamupani, fai se VPN (polakalame e galulue ai na o latou.) Faitau aiaiga o le malupuipuia o VPN. E tatau ona matua malupuipuia.
- Ia fa’atauaina le puipuia o komepiuta a le kamupani ne’i leiloloa, leaga, pe gaoia. Ia teu lelei i se mea e le ono fa’aleagaina ai i le aiga po’o tagata e omai i le fale.
- O le aufaigaluega ia tatau ona fa’amautinoa o malu a latou masini e fa’atonu ai le data ma ‘aua le fa’aaogaina hotspots o le WiFi ao fai se mea taua e le tatau ona iloa e nisi.
- Afai e le tatau ona iloa e nisi ni talanoaga, ia o ese mamao ma tagata po’o sipika i fale.
- Ia tausisia pea e masani ona puipuia e aofia ai le liki atu o ni vaega taua i tua, e ono tupu i taimi nei. Atonu e lelei foi ona fa’ailoa i lau inisiua o lau ‘aufaigaluega o lo’o galulue mai i le fale.